Ekološke inovacije i samogrejna ekološka kuća

Sadržaj

Vi ste posetilac broj:



Free counter and web stats
od 03. oktobra 2005.

Datum i vreme


centralno evropsko vreme - CET
(GMT +01h)


webMaster
za rezolucije 1024x768 i više

______________

Copyright © 2005-2014.
Veljko Milković

Sva prava zadržana.



Copyright © VEMIRC 2009-2014.
Istraživačko-razvojni centar
Veljko Milković
Sva prava zadržana.

Teorija klatna i oscilacija

 

 

 

 

FIZIČKO KLATNO

 

Možemo posmatrati teoriju fizičkog klatna u oscilaciji na malo drugačiji način. Kod fizičkog klatna smenjuju se kinetička i potencijalna energija prilikom oscilacije, ali nije zgoreg posmatrati i odnos sila.

U gornjoj tačci klatno ima bestežinsko stanje ili smanjenje sila teže u jednom trenutku. Istovremeno, centrifugalna sila je ravna nuli.

 

 

Tako da pri tim minimalnim silama ili nultim silama u gornjoj tačci, koje su veoma zanimljive prilikom dvostepenih oscilacija, zato što one kulminiraju u donjoj tačci.

Zbog centrifugalne sile u donjoj poziciji, sila klatna kulminira usled najveće brzine kretanja, a takođe i gravitaciona sila, odnosno sila teže je maksimalna zato sto klatno propada dole da bi se posle dizalo gore.

Otuda je nemoguće, ili veoma teško zaustaviti dvostepenu oscilaciju.

 

Suficit energije, usled ovih inercijalnih sila i gravitacionog potencijala može se objasniti dopunjenom formulom o kinetičkoj energiji, posto imamo impuls, odnosno održavanje oscilacije, znači, imamo izvesnu uloženu energiju i dodatno ubrzanje usled gravitacionog potencijala.

 

 

Tako da usled tih sabiranja brzina i pošto energija kinetička raste sa kvadratom brzine, ova jednostavna formula u stvari sve objašnjava. To je jedna samo dopuna kinetičkoj energiji, zato što znamo to i u saobraćaju - pri duplo većoj brzini, zaustavni trag je četiri puta duži.

 

 

OSCILACIJE

 

Možemo posmatrati oscilacije koje su svuda oko nas i u nama samima. Nije zgoreg ni pogledati neke ozbiljnije knjige na temu toga, kao što je npr. "Teorija oscilacija".

 

U njoj se tvrdi i vrlo jasno se do toga dolazi, da su oscilatorna kretanja najčešća u prirodi. Oscilacije su, znači, svuda oko nas i u nama samima.

 

Evo kako. Ako počnemo od čoveka, osciluje srce, osciluju pluća prilikom disanja, osciluje krvotok, osciluju naši udovi dok radimo ili dok se krećemo. Osciluje naš glas, zvuk koji proizvodimo. Osciluje svetlo, odnosno svetlosni talasi, kao i zvučni. Znači, tu imamo talasno kretanje. Talasna kretanja imamo i na vodenim površinama. Imamo talase veće ili manje. Zatim, sve životinje, sav živi svet osciluje. Na prvi pogled, ne osciluju biljke. Medutim, osciluje i drveće jer vetar njiše grane.

 

Tako da, oscilacija se ne trebamo plašiti. One su svuda oko nas i u nama samima. Pored toga, imamo i veštačke oscilacije. Svi motori osciluju. Znači, imamo vibracije kod kretanja svih električnih uređaja. Imamo radio talase. Nabrajanje bi bilo u beskraj.

 

Tako da je oscilatorno kretanje svuda tu i ova vrsta oscilacija ne pravi nikakve smetnje.